Izložba pod nazivom " SCALAmerija", na kojoj će biti prikazane 52 fotografije na foreksu, održati će se u četvrtak, 7. ožujka 2024. u Galeriji kraljice Katarine Kosače, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, s početkom u 19 sati. Nakon 1995. godine počinje stvaranje drukčije bosanskohercegovačke, a s njom i mostarske arhitektonske scene. Estetske norme i stilske tendencije, prisutne u arhitekturi, brzo se mijenjaju, a silovita privatizacija vlasništva iziskivala je nove graditeljske interese i prakse. Sve je to dovelo do čestog povlađivanja arhitekata zahtjevima investitora, od kada je sve češća pojava samoinicijativne i samostalne intervencije neprofesionalnih pojedinaca - isključivo za zadovoljenje osobnih interesa, a koja nikada nije adekvatno procesuirana. Javni natječaji i potpuna dokumentacija, a pogotovo posjedovanje dozvola te poštivanje regulativa urbanizma i ambijenta, nažalost, postali su prava rijetkost. Diktat suvremenog tržišta i novonastalog društvenog konteksta doveo je do povećane potrebe za nestručnim i nesavjesnim iskorištavanjem gradskog tkiva i pojedinačnih stambenih ili javnih objekata te - nerazumijevajući koncept grada, javnog prostora i zajedničkog ambijenta – uveliko narušila urednost, funkcionalnost i vizuru grada. U kontekstu gore spomenutog vremenskog okvira i tadašnjeg kolektivnog stanja, sve navedeno bilo bi u određenim segmentima čak i razumljivo te se danas možda ne bi bilo potrebno baviti ovom temom/pojavom s radikalne kritičke točke. Međutim, skoro trideset godina poslije, te iste graditeljske prakse, metodologije razmišljanja o prostoru i estetske norme, prisutne su do te mjere da se većina stanovnika grada Mostara, htjeli to priznati ili ne, već navikla na njih. Upravo se na toj ranjivoj točki, koju svi svjesno ili nesvjesno bolujemo te u kojoj se susreće organizam grada s javnim i privatnim interesima, razvio projekt Scalamerija, čiji je krajnji cilj metodom detekcije, analize i klasifikacije prikupiti i selektirati raznorodnu tipologiju ovih graditeljskih melanoma. Na tom je tragu koncipirana izložba simboličnog naziva “Protegni se koliko možeš”. Naime, tim arhitektica i teoretičarki je, analizirajući isključivo stambene zgrade, te obrađujući skupljenu građu, odabrao reprezentativne primjere navedenih arhitektonskih degradacija. Podrazumijeva se da je namjera izložbe transparentno prikazati i jasno locirati kritične topose kao primjere, no isto tako ona kontekstualizira odnos i savjest svih nas prema gradu koji je dominantan i neodvojiv dio kulturnog identiteta zajednice, ali i pojedinca. Izložba Protegni se koliko možeš ne priča priču samo o arhitekturi grada Mostara, ona priča o povijesti, društvu, svijesti i nesvijesti, ali i o razini obrazovanja, spremnosti i mogućnosti da vidimo, razumijemo i djelujemo u skladu s time te na taj način ona ipak ponajviše govori o nama. Izložba ostaje otvorena do 17. ožujka 2024.